Gabela, bogato arheološko nalazište na desnoj obali Neretve,pet kilometara južno od Čapljine.Gabela je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine.Radi strateškog položaja Gabela je bila naseljena i u rimskim dobu iz kojega imamo ostatke ciglane i gospodarskih zgrada na periferiji mjesta.Od velikog broja srednjovijekovnih građevina su do danas najupečatljiviji ostaci stare utvrde te kamena ploča velikim krilatim lavom simbolom Mletačke republike. 

Gabela se u XII stoljeću spominje kao naselje Luka u Ljetopisu popa Dukljanina.U narednom periodu spominje se centar Drijeva (Driva) što na staroslavenskom znači skela za prijevoz ljudi i roba preko rijeke. Gabela je od XV do XVIII stoljeća bila veliko trgovačko središte, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko-turskoj granici. 

U dokumentima u dubrovačkim arhivima spominje se u latinskim oblicima Mercantum Narenti, Forum Narent Narentum. Već iz samog naziva Gabella Narente (gabella ,mletački carina) vidljiva je najznačajnija uloga Gabele kao trgovačkog središta u koje se slijevala roba iz Dubrovnika i Venecije: sol,ulje ,vino,tkanine,staklo,oružje i luksuzna roba, a iz unutrašnjosti: drvo, meso, žito, koža, med i sir. Jedno vrijeme bila je poznata i kao trg robljem. 

Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se razni politički i privredni interesi , Turci je zauzimaju 1477.godine. Nakon više neuspjelih pokušaja Mlečani 1694. zauzimaju Gabelu , potom mirom u Požarevcu 1718. godine , Gabela pripada Turcima, a Mlečani sve važnije građevina ruše lagumom. Gabela je ponovo pod Turskom upravom, no bez svoje nekadašnje moći. Za Austro-ugarske vladavine i izgradnje uskotračne pruge u Gabeli je bilo čvorište iz pravca Sarajeva za Dubrovnik i Metković. Pažnju svjetske javnosti Gabela je privukla i krajem prošlog stoljeća kada je mexički znanstvenik Roberto Salinas Price, proučavajući Ilijadu i Odiseju, razvio hipotezu prema geografskim informacijama u Ilijadi da je trojanski rat bio u dolini rijeke Nertetve , odnosno da je Gabela bio Ilios , glavni grad države Troje.